Na Antarktici se raspada ledena ploča veličine Like

Na Antarktici se raspada ledena ploča veličine Like

Površine je Like, oko 5000 kilometara četvornih, prosječne je debljine oko 600 metara i, kako kaže posljednja vijest znanstvenika, ostalo joj je još samo 13 kilometara dok se potpuno ne odlomi od Antarktičkog poluotoka. Riječ je o dijelu Ledene ploče Larsen C koja je takva gromada leda da će njeno potpuno otapanje biti dovoljno za podizanje razine mora diljem Zemlje od dodatnih 10 centimetara. Dakle, govorimo o posljedicama otapanja samo tog komada leda.

Zato i jest moguće promatrati s posebnom dozom krajnje crnog humora kako mediji diljem svijeta izvještavaju u kondicionalu i o njenom odlamanju i o njenom otapanju. A evo zašto je redikulozno očekivati da se to neće dogoditi. Pukotina koja će dovesti do odvajanja ledene gromade dužine je oko 200 kilometara. Pritom su znanstvenici uočili da se posljednjih 16 kilometara pukotine rascijepilo nevjerojatno brzo, između 25. i 31. svibnja.

Pa ako se zna da su pukotinu u njenim začecima uočili još 2004., da su znanstveni istraživači Antarktike tada toj ledenoj ploči dali još jedno desetljeće do potpunog kolapsa, jasno je da se stvar samo ubrzava, da je posljednjih 13 kilometara pukotine, koliko je još preostalo, samo pitanje dana. A kad se to dovrši, slijedi polagano odvajanje, opet sve brže i brže, polagano otapanje, također sve brže i nakon dovoljnog broja godina razina površine oceana će biti viša za odgovarajući broj centimetara u odnosu na danas. Stvar je utoliko gora što su se uz obale Antarktičkog poluotoka proteklih godina već odlomile i raspale dvije bitno manje ledene ploče; Larsen A i Larsen B. A konačna loša vijest što se tog mjesta tiče je to što je Larsen C u cijelosti, jer sad se odlama samo njegov dio, površine od čak 50.000 kilometara četvornih, površine Hrvatske i ukoliko se raspadanje te ledene ploče nastavi, a ne postoji nikakav razlog zašto bi se zaustavilo kad su klimatske promjene sve silovitije, ubrzo će se doći do granice kad će se ona sasvim raspasti. Ta granica prikazana je crvenom isprekidanom linijom na slici na kraju teksta. Zapravo, nije to i posljednja loša vijest. Slijede još dvije, zapravo tri, za kostriješenje kose na glavi. Larsen je samo jedna od deset velikih ledenih ploča na Antarktici, i to tek četvrta po veličini. Najveći je Ross površine 10 puta veće od Hrvatske. Većina tih ploča također se polako lomi, a u perspektivi je da se, ako se klimatske promjene nastave, otope sve redom do nekog trenutka u budućnosti.

Druga loša vijest je to da je riječ o priči s kolapsom do jučer “vječnog leda” samo na Južnom polu, dok je Sjeverni pol u takvom katastrofalnom stanju da ga možda već kroz nekoliko godina pod ledom više neće niti biti jer se u prostoru nekadašnjeg “vječnog leda” povremeno bilježe temperature od čak 20°C. Treća vijest je i to da su znanstvenici nedavno primijetili da se na Grenlandu, uslijed ubrzanog otapanja leda i kolapsa ledenjaka, te otpadanja leda s rubova, premiještaju tolike mase za koje je razumno pretpostaviti da mogu utjecati čak i na stabilnost Zemljine kore.

Vezani članci

Leave a Reply