Po čemu točno se razlikuju formati slika – JPEG, PNG i GIF?

Po čemu točno se razlikuju formati slika – JPEG, PNG i GIF?

PNG, GIF i JPEG su formati slika s kojima se gotovo svatko od nas susreće vrlo često. No jeste li znali koja je točno razlika između ova tri formata slike? Jeste li znali kada točno je bolje koristiti jedan format, a kada neki drugi? Koji format je najbolji za pohranjivanje fotografija? O svemu tome i o još nekim dodatnim stvarima – pročitajte u nastavku našeg članka i saznajte po čemu se točno razlikuju formati slika.

Dvije vrste kompresije slikovnog formata

Prva stvar koju ovdje treba znati i stvar o kojoj smo otprilike nešto rekli kada smo govorili o načinu kompresije datoteka (nešto više kompresiji datoteka možete pročitati ovdje) jest to da i prilikom formatiranja formata slika postoji dva načina kompresije: kompresija bez gubitaka i kompresija uz gubitke. O čemu se radi?

Kada govorimo o kompresiji bez gubitaka onda treba reći da se radi o takvoj vrsti kompresije kod koje se veličina slike smanjuje s time da njezina kvaliteta ostaje ista. Ovo će uvijek vrijediti, bez obzira na to koliko mi neku sliku pokušali kompresirati i dekompresirati – količina podataka koju će ta slika imati kao i njezina prvotna kvaliteta će uvijek ostati ista.

Suprotno od toga, kompresija uz gubitke je takva vrsta kompresije kod koje se prilikom svake kompresije i dekompresije neke slikovne datoteke njezina kvaliteta smanjuje i podaci koje ona prikazuju bivaju sve lošije i lošije kvalitete. Najveća prednost kompresije uz gubitke jest ta što se prilikom ovakvog načina kompresiranja slikovnih datoteka te datotee mogu jako smanjiti (slika koja je bila velika 4 megabajta može biti smanjena do 500 kilobajta).

Koju vrstu kompresije koristiti i kada? Ovisno o tome o kakvoj količini detalja se radi kod određene slike koji se trebaju zadržati korisnik će koristiti neku od ove dvije metode kompresije. Ako želite pohranjivati fotografije onakve kakve one jesu (recimo ako ste fotografirali nešto za što želite da bude sačuvano u originalnoj kvaliteti i veličini) u tom slučaju će kompresija bez gubitaka biti ono što ćete koristiti.

Opet, ako neku sliku želite objaviti na internetu ili ako ju želite slati preko elektroničke pošte, u tom slučaju bi možda bolji izbor bio korištenje kompresije uz gubitke.

Ovo je bio svojevrstan uvod koji će nam dobro doći za objašnjavanje i pojašnjavanje razlika između pojedinih formata slika, o kojima ćemo nešto reći u nastavku.

JPEG format – format koji prikazuje sliku ”onakvom kakva ona zapravo jest”

JPEG (ili još kraće JPG) je možda i najpoznatiji i najviše korišten format slike. Radi se o standardu slike koji se punim imenom zove još i Joint Photographic Experts Group, a radi se o formatu slika koji se najviše koristi za objavljivanje slika na internetu i to na internetskim stranicama koje zahtijevaju najbolju moguću kvalitetu slike.

JPEG format kao takav podržava 24 bita po točkici i to po osam za svjetlinu, plavu i crvenu boju. Zbog ovoga mnogi JPEG format slike još i nazivaju ”pravim” formatom slike koji na najprecizniji način pokazuje sliku onakvom ”kakva ona zapravo jest”, odnosno pokazuje sve boje i nijanse boja na slici, baš kao i kontraste onakvima kakvi oni jesu.

Iako JPEG format slike služi za stvaranje slika u vrlo visokoj kvaliteti, ovaj format nije dobar ako se slike žele kompresirati korištenjem kompresije uz gubitke. To je u stvari i najveći razlog zbog kojeg mi često na internetu vidimo sve slike koje učitamo kao JPEG u ”low, medium” ili ”high” detaljima.

Svaka JPEG slika koja se kompresira korištenjem kompresije uz gubitke će, ovisno o tome koje je ”kvalitete” imati više ili manje detalja, dok će ostali dijelovi slike biti više ili manje zamućeni. Sve u svemu – JPEG je format koji prikazuje sliku onakvom kakva ona jest, što je dobro sve dok tu sliku ne pokušate kompresirati.

GIF ili Graphics Interchange Format – odličan format za kreiranje jednostavnih animacija koji ne gubi svoja svojstva prilikom kompresije

Ovaj format slike dopušta 8 bita po točkici, tri svaku od crvene i zelene i dvije za plavu. Sve zajedno, to je 256 boja koje su dostupne za GIF format slike. Kod GIF formata slike je dobro to što ovaj format prilikom formatiranja bez gubitaka zadržava prvotnu kvalitetu slike, bez obzira na to koliko će slika puta biti kompresirana ili dekompresirana.

Još jedna prednost GIF formata slika (koju recimo JPEG nema) jest ta što GIF slike mogu biti animirane (što je cool stvarčica koja otvara vrata mnoštvu drugih cool stvari). No, izuzev za stvaranje jednostavnih animacija, danas se GIF format slike ne koristi baš često i to najviše iz razloga što ovaj format, unatoč tomu što prilikom kompresije zadržava sva svoja prvobitna svojstva, koristi vrlo ograničen broj boja (256 u usporedbi sa 16.000.000 boja koliko ima JPEG format slike).

PNG – ili takozvana ”zamjena” za GIF format

PNG ili još Portable Network Graphics je još jedan format slike za kompresiranje bez gubitaka, odnosno radi se o još jednom formatu koji će zadržati svoja prvotna svojstva i nakon kompresije. PNG se često puta naziva i ”zamjenom” za GIF i to najviše zbog toga što je po mnogim stvarima PNG svojevrsna nadogradnja u odnosu na GIF.

Recimo PNG format slike će sadržavati ili 24 ili 32 bita po točkici, s time da 24-bitna verzija ima RGB informacije, dok 32-bitna verzija koristi RGBA prostor boja. Slovo ”A” ovdje označava riječ ”Alpha”, što opet označava mogućnost stvaranja drugačije razine prozirnosti ili transparentnosti slike.

S obzirom da PNG format sadrži puno više informacija u odnosu na GIF i JPEG, PNG slika će samim time biti puno ”veća” (naravno PNG format slike je puno kvalitetniji od ova dva i to baš zato što sadrži više podataka od ova dva formata).

Neki drugi, manje korišteni formati slika

Ova tri formata slike se danas najviše koriste, s time da se PNG i JPEG koriste više od GIF formata. No, osim ova tri ”glavna” formata postoje još neki formati, od kojih se neki više i ne koriste.

To su recimo: BMP (bitmap) format koji je utemeljen od strane Microsofta u ”ranim” danima Windowsa, TIFF (ili Tagged Image File Format) koji je prvenstveno bio osmišljen za rad čitača, RAW (ili ”raw picture file”) – svaka informacija koju kamera fotografira ”uhvaćena” je u RAW datoteku, što je glavni razlog zbog kojeg je svaka RAW datoteka ogromna (mogu prelaziti i više od 30 megabajta po fotografiji).

Koju datoteku koristiti? Ovisi. Ako želite da stupanj kompresije bude veći onda će JPEG u ”high” ili ”medium” formatu biti sasvim dobre. GIF format je OK ako želite kreirati kratke animacije dok je RAW format dobar ako želite mijenjati fotografije koje ste slikali izravno sa njihovog prvobitnog formata.

Vezani članci

Leave a Reply