Simptomi koji ukazuju na to da vjerojatno patite od depresije

Simptomi koji ukazuju na to da vjerojatno patite od depresije

Do 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će za žene depresija biti najveći problem, a za muškarce drugi po redu. Naučite je prepoznati i pomoći sebi ili bližnjima.

Kad čujemo da je netko depresivan, obično to vežemo za stanja i osjećaje koje smo imali sami u nekim sličnim tužnim situacijama iako često ne možemo definirati što to znači. No, kad se govori o depresiji u kliničkom smislu, odnosno u smislu ozbiljnog poremećaja, podrazumijeva se skup simptoma koji imaju svoj intenzitet i trajanje.

Kod depresije u kliničkom smislu loše raspoloženje najčešće nije vezano za samo jednu životnu situaciju ili akciju, nego je trajno. Također, ono je uvijek vezano i za neke druge simptome koji pripadaju somatskim, kognitivnim i ponašajnim sferama, kako kaže doc. dr. sc. Petrana Brečič iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče. Dodaje da takvo stanje u pravilu traje dulje od dva tjedna i intenzitetom je takvo da onemogućava osobu u normalnom obiteljskom i širem socijalnom funkcioniranju.

“Kada bilo koji simptom ili neželjeno ponašanje traje dulje od nekih dva tjedna, ili je takvog intenziteta da sami vidimo, ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drukčiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli zakazivati, to su znakovi depresije. Ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivnje i osobne nedostatnosti, te razni tjelesni simptomi traju dulje od dva tjedna, svakako treba potražiti pomoć”, kaže sugovornica.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od depresije danas boluje oko 300 do 350 milijuna ljudi, a do 2020. godine postat će drugi globalni zdravstveni problem (sadaje na 4. mjestu), a u ženskoj populaciji prvi. Ona je prominentni javno zdravstveni problem jer je uzrok ne samo visokog pobola, nego i smrtnosti (15  posto depresivnih osoba izvrši suicid), radne nesposobnosti, povećanog rizika srčanožilnih i ostalih tjelesnih bolesti, kako ističe dr. Petrana Brečić.

Dodaje kako se smatra da u Hrvatskoj oko 5 % stanovništva boluje od neke vrste depresivnog poremećaja, što nas ne čini posebnima u odnosu na druge države.

Najbitniji simptomi na koje treba obratiti pozornost:

  1. Različite metode skrivanja i zanemarivanja problema: Osoba koja je u depresiji nerijetko se pretrpava obvezama i juri s jednog zadatka na drugi kako ne bi morala razmišljati ili razgovarati o onome što ju muči, pri čemu je često dovoljno da netko zagrebe po površini osjećaja koje skriva, pa da se cijeli taj “zid” raspadne.
  2. Pretjerana sklonost plakanju, negativnom gledanju na stvari, trajan osjećaj da će sve čime se bavimo poći po zlu, te nemoć da primijetimo da su neke stvari ipak završile dobro unatoč našim negativnim očekivanjima.
  3. Često isticanje uvjerenja “meni nitko ne može/ne želi pomoći”, ili stava “meni nema pomoći”, odnosno osjećaja da smo u bezizlaznoj situaciji.
  4. Gašenje emocija, odnosno faza apatije, tijekom koje osoba ne pokazuje zanimanje ni za stvari koje su joj nekad bile važne, tako da se čini da “vozi” na autopilotu.
  5. Neobjašnjivi bijes također je jedan od načina izražavanja depresije: Na primjer, ako se osoba ne može nositi s tugom zbog toga što ju je povrijedio partner, umjesto da s njim riješi probleme, ponekad može reagirati tako da je stalno ljutita i viče na djecu.
  6. Prekritično ponašanje prema sebi, stalno inzistiranje na greškama koje smo napravili, na tome da nismo dovoljno sposobni ili dorasli za posao i obveze s kojima smo suočeni.
  7. Ako osoba prestane mariti za ljude koji je vole, pa i za vlastitu sigurnost – tako se, na primjer, može dogoditi da postane sklona prebrzoj vožnji, ili pretjeranom uživanju u alkoholu.

TOP-savjeti za prevenciju depresije:

1. Barem jedan sat tjedno provedite s bliskim prijateljima

Jedna je britanska studija obuhvatila 86 žena u depresiji koje su tijekom mjesec dana redovno provodile vrijeme s prijateljima i kod čak 65 % njih zabilježeno je poboljšanje općeg stanja. Prijatelji jačaju naše samopouzdanje i često nas potaknu na promjene koje pomažu protiv negativnih osjećaja.

2. Nekoliko minuta na dan igrajte se s kućnim ljubimcem

Samo nekoliko minuta igre sa psom na dan podiže razinu serotonina i oksitocina – hormona zaduženih za dobro raspoloženje, pokazala je studija Sveučilišta Missouri. I ptičice koje dolaze u kućicu koju ste objesili na balkonu mogu nas učiniti sretnijima, kao i nekoliko sati volontiranja mjesečno u nekom skloništu za životinje.

3. Priuštite si barem nekoliko 15-minutnih masaža tjedno

Zamolite partnera, dijete ili prijatelja da vam povremeno izmasira ramena, vrat ili leđa. Jedna je studija pokazala da su ispitanici koji su uživali u 12-minutnoj masaži tri puta tjedno bili manje depresivni od onih koje nisu masirali. U sličnoj studiji provedenoj među trudnicama pokazalo se da su majke koje su partneri masirali dva puta tjedno po 20 minuta bile čak 70 % manje sklone depresiji od onih koje nitko nije masirao. Čak i samomasaža ima efekte – smanjuje se razina kortizola, hormona koji se oslobađa kad smo pod stresom, a raste razina serotonina i oksitocina.

4. Kava i zdravi doručak svako jutro

Redoviti, skromni unos kofeina, smanjuje rizik od depresije za više od 50 posto, pokazuju neka istraživanja, a sličan učinak imaju i neke namirnice. Među njima su orasi, kivi, banana, višnje, ananas, rajčice i šljive.

Započnite dan sa zobenom kašom kojoj ćete dodati spomenuto voće. Također, jedite hranu bogatu triptofanom, aminokiselinom koju tijelo pretvara u serotonin. Ima ga u puretini, piletini, ribi, siru, orašastim plodovima, jajima i grahu. I hrana bogata ugljikohidratima podiže razinu serotonina, no birajte one koji se sporo razgrađuju.

5. Omega-3 masne kiseline

Ljudi koji konzumiraju hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama rjeđe boluju od depresije u odnosu na one čija je prehrana siromašna tim masnoćama, pokazala je nizozemska studija. Ako ne volite ribu i ne jedete je često (posebno plavu ribu), dobar izvor omega 3-masnih kiselina su lanene sjemenke, orasi, soja, grah i crni grah.

6. Pojačajte dozu vitamina

Posavjetujte se s liječnikom o tome koje dodatke prehrani u obliku vitamina i minerala biste mogli koristiti da prevenirate osjećaj depresije. Na primjer, znanstvenici su utvrdili da manjak folata, ili folne kiseline u organizmu vodi većem riziku od depresije.

Riječ je o vitaminu B9, koji pomaže u borbi protiv depresije, među ostalim i tako da povećava učinkovitost antidepresivnih lijekova. Sadrže ga žitarice te posebno špinat, cvjetača, kupus, zelene paprike, tikvice, krastavac, sok od rajčica, avokado te šparoge. Od voća se preporučaju banane, dinje, jagode i jabuke.

7. Istegnite se i nasmiješite, makar i na silu

Desetak minuta jutarnjeg istezanja osigurat će vam dodatnu dozu kisika i razbuditi vas te podići raspoloženje. Također, prije tuširanja pogledajte se u ogledalo i nasmiješite, makar i na silu.

Dobro raspoloženje stvar je i navike, pa se ponekad jednostavno trebamo prisiliti na osmijeh kako bi nam to prešlo u naviku.

IZVOR: 24SATA.HR

Vezani članci

Leave a Reply