Tržište ekoloških prehrambenih proizvoda do 2025. rast će 10%

Tržište ekoloških prehrambenih proizvoda do 2025. rast će 10%

Prodaja bio, organske ili ekološke hrane u svijetu do 2025. rast će gotovo tri puta brže od prodaje “konvencionalne”, objavila je nedavno nizozemska financijska kuća Rabobank.

Samo u Zapadnoj Europi, procjenjuje se, tržište ekoloških prehrambenih proizvoda moglo bi rasti minimalno 6,7%, u SAD-u 7,6%, dok bi prema optimističnijoj računici Rabobanka taj rast mogao iznositi i gotovo 10%.

Potrošači znaju što žele Da predviđanja globalnog lidera u financiranju poljoprivredno-prehrambene industrije nisu precijenjena dokaz je i zaokret brojnih svjetskih multinacionalki prema “zdravijoj” i organskoj hrani jer nitko više ne može ignorirati činjenicu da su današnji potrošači ekološki osvješteniji i sve više paze da dobiju pravu vrijednost za svoj novac.

– Glavni razlog je percepcija zdravstvenih prednosti, a slijede ju briga za okoliš, percepcija boljeg okusa, manje pesticida, dobrobit životinja i želja za prirodnom i neprerađenom hranom – ističu John David Roeg i Norbert de Roij Zuijdewijn u izvještaju Ekološko je dobro za vas. U Njemačkoj, koja je najveće tržište ekoloških prehrambenih proizvoda, prodaja je lani prešla 3 milijarde eura i u idućih će pet godina narasti na 3,5 milijarde. Francuska će prijeći granicu od 2,5 mlrd. eura, predviđa Rabobank, dok se prodaja ekohrane na hrvatskom tržištu, prema procjenama nekih domaćih stručnjaka, trenutačno vrti oko 100 milijuna eura. Danska, Švedska i Švicarska pak vode po pitanju konzumacije ekoproizvoda po stanovniku, dok po ekohektarima u Europi prednjači Španjolska s ukupno 1,9 mil. hektara.

Slijede Italija s 1,4 mil. ha, Francuska 1,3 mil. te Njemačka s ukupno 1 mil. ha. Vodeće države s najvećim udjelom površina pod ekološkom poljoprivredom u odnosu na ukupne površine su Austrija, Švedska i Estonija s udjelom većim od 15%. U EU je tijekom 2015. bilo evidentirano 11,1 milijun ha te 340.322 subjekta uključena u sustav ekološke proizvodnje. No, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, i Hrvatska bilježi značajan trend rasta površina i proizvođača u ekološkoj proizvodnji. U 2015. evidentiran je 3061 proizvođač s ukupno 75.883 hektara, godinu kasnije 3981 s 85.307 ha, dok je koncem studenog u Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji bilo 4469 proizvođača i 98.210,44 ha prijavljenih površina. Treba nam više kontrola Mnogi u pametnoj ekološkoj proizvodnji vide budućnost Hrvatske, no poučeni nedavnim slučajevima, tržište je još neuređeno, mnogi love u mutnom i nema dovoljno kontrola. Korisnici koji podnose zahtjev za ekološki uzgoj na trajnim travnjacima dužni su imati minimalno 0,5 uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru, na krškim pašnjacima najmanje 0,3, no događalo se da u kontrolama nije nađeno nijedno grlo, a pod ekološkim se površinama certificiralo i grmlje, čak i kamenje. Slično je bilo i s ekonasadima. Zadarska policija nedavno je dovršila kriminalističku obradu nad 44-godišnjakom iz Rijeke koji je bez ikakvih problema registrirao dvije jdoo tvrtke i lažno prijavio kako na području Gračaca koristi oko 350 ha ekopašnjaka za stoku. Niti su prijavljeni pašnjaci bili njegovi, niti je imao ijedno grlo stoke. No državu je uspio prevariti za 250.000 kuna poticaja.

Vezani članci

Leave a Reply